Psiholog

MindLab – podrška učenicima, roditeljima i učiteljima – psihološki kutak

Na ovoj stranici možete pronaći korisne informacije i savjete o učenju, emocijama, odnosima i mentalnom zdravlju te sadržaje namijenjene učenicima, roditeljima i učiteljima. Kao školski psiholog, pružam podršku učenicima, roditeljima i učiteljima kroz razgovor,

Savjetovanje i suradnju s ciljem stvaranja sigurnog i poticajnog školskog okruženja. Ovdje možete saznati kako vam mogu pomoći i kada se možete obratiti za podršku.

MindLab – Dobrodošli na mjesto gdje možete pronaći korisne informacije i članke koji potiču znatiželju, razumijevanje i osobni razvoj!

ŠKOLSKI PSIHOLOG:

Ana Drnasin Badovinac

EMAIL: ana.drnasin-badovinac@skole.hr

Školski psiholog pruža podršku učenicima u njihovom emocionalnom, socijalnom i osobnom razvoju. Njegova uloga je pomoći djeci da se lakše nose s izazovima odrastanja, školskim obvezama i svakodnevnim situacijama koje mogu biti zahtjevne.

U radu s učenicima psiholog:

  • pomaže u razumijevanju i izražavanju emocija
  • pruža podršku u situacijama stresa, straha ili nesigurnosti
  • radi na jačanju samopouzdanja i pozitivne slike o sebi
  • pomaže kod poteškoća u učenju, koncentraciji i motivaciji
  • sudjeluje u prevenciji nepoželjnih ponašanja i poticanju zdravih izbora

Psiholog je osoba kojoj se učenici mogu obratiti kada trebaju razgovor, savjet ili podršku u sigurnom i povjerljivom okruženju.

Roditeljima psiholog pruža savjetodavnu podršku u razumijevanju dječjeg razvoja i ponašanja, kao i pomoć u pronalaženju najboljih načina za suočavanje s izazovima u odgoju.

psiholog

U suradnji s učiteljima i stručnim timom škole, psiholog sudjeluje u stvaranju poticajnog i sigurnog školskog okruženja u kojem se svako dijete može razvijati u skladu sa svojim mogućnostima.

Cilj rada školskog psihologa je dobrobit svakog učenika – njegovo zadovoljstvo, emocionalna stabilnost i uspješan razvoj.

TEKUĆE AKTIVNOSTI

Povodom obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja, koji se obilježava 10. listopada, tijekom mjeseca listopada u našoj su školi provedene različite aktivnosti i preventivne radionice s učenicima četvrtih i petih razreda.

Kroz niz radionica pod nazivom „A kako si ti? – Razgovarajmo o mentalnom zdravlju“ razgovarali smo o tome što je zapravo mentalno zdravlje, koliko je važno prepoznavati i razumjeti vlastite emocije, kako se nositi s neugodnim osjećajima te kada i od koga možemo potražiti pomoć.

Posebno smo željeli naglasiti da mentalno zdravlje ne znači biti stalno sretan, zadovoljan ili dobro raspoložen. Ono uključuje cijeli raspon naših osjećaja i iskustava, pa tako i tugu, ljutnju, strah, nesigurnost i razočaranje. Razgovarali smo o važnosti prihvaćanja svih emocija, ali i o tome kako prepoznati situacije u kojima nam je potrebna dodatna podrška. Dotaknuli smo se i tema mentalnih bolesti, ovisnosti te predrasuda koje još uvijek prate psihološke teškoće i traženje stručne pomoći.

Radionice nisu u svim razredima izgledale jednako. Iako smo krenuli od zajedničke teme, razgovori su se razvijali u različitim smjerovima, ovisno o interesima i pitanjima učenika. U nekim smo razredima više razgovarali o strahovima, u drugima o tremi prije ispita, a negdje su se otvorile i zahtjevnije teme poput gubitka i smrti.

Učenici su nas ugodno iznenadili svojom uključenošću, otvorenošću i poznavanjem pojedinih tema. Pokazali su koliko im je važno imati prostor u kojem mogu slobodno pitati, iznijeti svoje mišljenje i razgovarati o onome što ih zanima ili brine.

U sklopu listopadskih aktivnosti pokrenuli smo i „Pitaj psihologa“, postavljanjem kutije za anonimna pitanja ispred vrata ureda školske psihologinje. Učenici su već prije održavanja radionica počeli postavljati pitanja, a neka od njih poslužila su nam kao polazište za zajednički razgovor. Na pitanja ćemo nastaviti odgovarati kroz radionice, članke na školskoj mrežnoj stranici i sadržaje na školskom panou.

Ova aktivnost ima još jednu važnu svrhu. Pitanja učenika pomažu nam bolje razumjeti što ih zanima, s kakvim se teškoćama susreću i koje su im teme u određenoj razvojnoj dobi posebno važne. Na temelju njihova sadržaja i učestalosti možemo planirati buduće preventivne aktivnosti i radionice koje će odgovarati stvarnim potrebama učenika. Zanimljivo je da se velik broj pristiglih pitanja odnosio upravo na različite oblike nasilja, vršnjačke odnose i postupanje u neugodnim situacijama. Stoga ćemo tijekom studenoga, mjeseca u kojem se obilježava i nekoliko važnih datuma posvećenih zaštiti djece i prevenciji nasilja, posebnu pozornost usmjeriti upravo na te teme.

U provedbi radionica sudjelovao je i student psihologije, Adrian Marinović, koji je svojim angažmanom pridonio njihovoj realizaciji.

Ipak, možda je najvažniji cilj svih ovih aktivnosti jednostavan – razgovarati. Želimo da učenici znaju da su svi osjećaji dio života, da ne moraju uvijek biti dobro i da traženje pomoći nije znak slabosti. Jednako nam je važno graditi odnos povjerenja s učenicima, kako bi im obraćanje školskom psihologu, kada im zatreba razgovor, savjet ili podrška, bilo što prirodnije i jednostavnije. Jer briga o mentalnom zdravlju ne traje samo jedan dan ili jedan mjesec. Ona je dio svakodnevnog života i odnosa koje gradimo u školi.

Dana 15. travnja 2026. održana je radionica za učenike 5. i 7. razreda s teškoćama u području čitanja i pisanja. Radionicu je vodila Božena Ledić, mag. logopedije uz Anu Drnasin Badovinac, školsku psihologinju.

Tijekom radionice učenicima su na pristupačan i njima razumljiv način približene teškoće poput disleksije i disgrafije. Obrađivana su njihova osobna iskustva, pri čemu su učenici imali priliku govoriti o vlastitim izazovima u učenju, čitanju i pisanju. Poseban naglasak stavljen je na podršku učenicima, osnaživanje i normalizaciju njihovih teškoća, s ciljem jačanja samopouzdanja i pozitivne slike o sebi.

U sklopu radionice razgovaralo se o:

• mitovima o disleksiji
• dobrim stranama i potencijalima učenika s disleksijom
• strategijama učenja i lakšeg usvajanja sadržaja
• važnosti vršnjačke pomoći i podrške
• korištenju e-knjiga i audiolektire kao oblika prilagodbe i podrške u učenju.

Radionica je provedena u poticajnom i podržavajućem ozračju, a učenici su aktivno sudjelovali u razgovoru i aktivnostima.

Stres, tjeskoba ili promjene raspoloženja

Poteškoće u učenju i koncentraciji

Problemi u odnosima s vršnjacima

Potreba za razgovorom i podrškom

Razvoj samopouzdanja i emocionalnih vještina

Savjet roditeljima u odgojnim situacijama

Kada se obratiti školskom psihologu?

Roditelji i učenici mogu se obratiti školskom psihologu u različitim situacijama – ne samo kada postoji problem, već i kada je potrebna podrška, savjet ili razgovor.

Psihologu se možete obratiti ako dijete:

  • pokazuje znakove stresa, tjeskobe ili tuge
  • ima poteškoća s koncentracijom ili učenjem
  • gubi motivaciju za školu
  • ima poteškoća u odnosima s vršnjacima
  • doživljava sukobe, povlačenje ili promjene u ponašanju
  • ima nisko samopouzdanje ili nesigurnost
  • teško izražava svoje osjećaje ili potrebe

Također, roditelji se mogu obratiti psihologu kada:

  • imaju pitanja ili nedoumice vezane uz odgoj i razvoj djeteta
  • žele savjet kako pomoći djetetu u određenoj situaciji
  • primijete promjene u ponašanju ili raspoloženju djeteta
  • žele dodatnu podršku u izazovnim razdobljima

Važno je naglasiti da obraćanje psihologu nije znak problema, već brige i podrške djetetu. Razgovor s psihologom može pomoći u boljem razumijevanju situacije i pronalaženju rješenja na dobrobit djeteta.

Facebook Skip to content