Osnovna škola Ravne njive-Neslanovac Split

U sklopu obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige (15. 10. – 15. 11.) i Dana knjižnica (16. 11.), naša knjižničarka Ana Bonači istražila je kakve su čitateljske navike sedmaša na Ravnim njivama. Čitateljske navike mladih danas su česta tema u društvu i predmet brojnih istraživanja. Razvojem elektroničkih medija i pojavom društvenih mreža te prodorom tzv. “neknjižne kulture” u svijet mladih, primjećuje se opadanje zanimanja za čitanjem. Istražili smo jesu li i naši učenici dio toga suvremenog trenda. U anketi koja je provedena u svim sedmim razredima sudjelovala su 84 učenika.

Vole li naši sedmaši čitati?

Gotovo je jednak broj učenika koji uopće ne voli čitati i onih kojima čitanje predstavlja užitak. Većina sedmaša, njih 58, voli čitati ovisno o raspoloženju. Priličan broj učenika nije učlanjen u gradsku knjižnicu te knjige nabavlja u školskoj knjižnici. Učenicima je glavni kriterij pri odabiru knjige za čitanje izgled naslovne stranice, a nerijetko uvažavaju preporuke prijatelja te čitaju recenzije na internetu. Polovica sedmaša voli čitati novine, časopise i stripove (OK, Teen, Gloria, Slobodna Dalmacija, Sportske novosti, Alan Ford, Zagor…), dok druga polovica nije ljubitelj navedenih izvora čitanja. Kao glavne razloge za to učenici navode nezainteresiranost, nedostatak vremena, dostupnost na internetu, knjigu kao zanimljiviji i poučniji medij itd. S pojmom elektroničke knjige (e-knjige) većina sedmaša je upoznata, a čak se polovica njome uspješno koristi.

Središnje pitanje razvoja čitateljskih navika i vještina kod učenika je čitanje školske lektire. Doznali smo da 54 sedmaša lektiru čita iz obveze ili zbog ocjene, a njih 30 čitanje lektire doživljava kao mogućnost da obogate svoje znanje i rječnik. Priznaju da im računala odvlače pažnju od čitanja, a proveli bi više vremena čitajući kada bi njihov trud bio nagrađen te kad bi im bilo jasnije kako im čitanje može biti korisno u budućnosti. Pitali smo sedmaše i što bi promijenili vezano uz školsku lektiru, a dobili smo raznolike i zanimljive odgovore. Većina smatra da se treba uvažiti i njihovo mišljenje pri odabiru lektirnih naslova. Priličan broj učenika slaže se u tomu da su djela preopširna i žale se da nemaju dovoljno vremena za čitanje uz ostale školske obveze. Od književnih vrsta iz školske bi lektire izbacili basne, pjesme i povjestice, a uvrstili više pustolovnih, kriminalističkih, znanstvenofantastičnih romana te stripove. Najveći broj učenika iz svih četiriju sedmih razreda istaknulo je kako su im najdraža ona djela koja se bave njima bliskom tematikom i u kojima su likovi njihovi vršnjaci i tinejdžeri. Takav su stav sedmaši potvrdili i izborom najomiljenijih lektirnih naslova. Pobjednik među lektirama od prvoga do četvrtoga razreda je “Vlak u snijegu”, a slijede ga “Čudnovate zgode šegrta Hlapića” i “Pale sam na svijetu”. Uvjerljivo prvo mjesto među lektirama od petoga do sedmoga razreda zauzela su “Trojica u Trnju”, drugo mjesto pripalo je “Smogovcima”, a treće “Dječacima Pavlove ulice”.