preskoči na sadržaj

Osnovna škola Ravne njive-Neslanovac Split

Login
 
OGLASNA PLOČA
 
 
ŠKOLSKI KURIKULUM 24./25.

G. PLAN I PROGRAM 24./25.

 

 

 
 
 
 
 
e-Dnevnik

Kalendar
« Veljača 2025 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani događaji

Kviz SafetyNet

Anketa
Ideja o uvođenju e-dnevnika mi se:



 

 

 

Stručni skupovi

 

Na jednom mjestu!

 

Upisi.hr

 

E-matica

 

Nastavnici.org

 

Connect portal

 

Školske novine

 

 

 

    

 

 

  

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Virtualna knjižnica

   

 

Glazbena kultura

 

 

 

Zaštita osobnih podataka

 

 

Sandučić povjerenja

Učenički radovi

 

 

"Škatula za sne"

 

 

 

Školski list "Maslačak"

 

 

 

 

Spomenar

 

 

 

Vrijeme

                    

Prognoza za sljedećih 10 dana

 

 

Fotografija tjedna

       

Brojač posjeta
Ispis statistike od 28. 1. 2011.

Ukupno: 1813648

 

 

Finalisti

 

 

 

Sve Vaše materijale, prijedloge, primjedbe ili pohvale glede naše web stranice možete poslati klikom na sličicu:

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Posjet CERN-u
Autor: Andrea Norac, 8. 10. 2013.

Danas je dodjeljena je Nobelova nagrada za fiziku profesorima P. Higgsu i F. Englertu za teorijsko otkrivanje mehanizma koji objašnjava masu elementranih čestica, a koje je potvrđeno pronalaskom te čestice u CERN-u. Naš učenik Šime Mijač posjetio je nedavno ovaj Europski centar za nuklearna istraživanja u blizini Ženeve te je rado podijelio s nama to predivno iskustvo.


Posjet CERN-u - Europskom centru za nuklearna istraživanja 

 

Organizacija
 
CERN je 1954 godine osnovala Europsko vijeće za nuklearna istraživanja, a nalazi se na francusko-švicarskoj granici. CERN-om upravljaju 20 država osnivačica iz EU te imaju dogovor o suradnji sa dodatnih 38 zemalja iz cijeloga svijeta među kojima je i Hrvatska. 10 000 svijetskih fizičara vezani su uz ovaj projekt, a 800 znanstvenika iz 580 institucija koriste se kapacitetima ovoga istraživačkoga centra.
 
Ulaz u zgradu CERN-a 
 
Rad
 
Najvažniji projekt CERN-a je HADRONSKI SUDARAČ koji je počeo radom u kolovozu 2008. godine. HADRONSKI SUDARAČ je akceleratorsko postrojenje. Sastoji se od podzemnog prstena (opsega 26 659 m (26,65 km) smještenog na dubini od 100 metara) i akceleratorskih struktura koje ubrzavaju čestice tijekom njihovog kruženja kroz cijev.
Podzemni prsten se sastolji od četiri detektora i cijevi akcerelatora kroz koje uz pomoć snažnog magnetskog polja prolaze čestice. Rezultate sudaranja čestica prate šest detektora: Alice, Atlas, Cms, LHCb, LHCf i Totem. Atlas je detektor najvećeg obujma ikada konstruiran (dugačak je 46 m, visok 25 m i širok 25 m. U detektorima je ugrađeno 150 milijuna senzora koji prikupljaju oko 40 milijuna podataka u sekundi!).
Jedan od naših najpoznatijih znastvenika na tome projektu je prof. Daniel Denegri koji je svjetski je poznati znanstvenik u području fizike čestica te je na projektu gotovo od samoga osnutka.
Jedni od članova znanstveno istraživačke skupine su prof. Ivica Puljak iz Splita i mladi znanstvenik Roko Pleština iz Klisa koji je ujedno i bio naš vodič u razgledavanju Švicarske.
Cilj nam je bio posjetiti CERN koji je poznat po otkrivanju HIGGSOVOG bozona (“božje čestice“).
 
 
Smješteni smo bili u zgrade koje su isključivo namjenjene znanstvenicima koji rade na institutu. 
 
 
Na ulazu u centar nalaze se kontrolni službenici i policajci. Ulaz je ograničen za manje grupe posjetitelja. Svaki posjetitelj pri ulasku dobiva akreditaciju.
 
Posjet postrojenju
 
 
Netom prije početka razgledavanja, prof. Denegri održao nam je uvodno predavanje o radu postrojenja i otkrivanja Higgsovog bozona, tj. čestice zaslužne za nastanak svemira onakvoga kakvog dana poznajemo.  
 
    

    

Nakon uvodnog predavanja krenuli smo u razgledavanje samoga postrojenja koje se nalazi 30 km od istraživačkog centra.
 
 
Postrojenje se nalazi na dubini od 100 metara, koje se proteže polovicom u Francuskoj, a polovicom u Švicarskoj. Svi akceleratori i detektori nalaze se na tako velikoj dubini jer je potrebno čvrsto i kamenito dno da bi moglo izdržati samu težinu detektora i akceleratora.   
 
 
Pri ulazu u postrojenje dobili smo službenoga vodiča, mladog portugalskog znanstvenika koji nas je proveo nad nadzemni dio centra te nam pokazao rad i praćenje rezultata sudaranja čestica. 
 
   
 
   
 
Pokazao nam je makete svih dijelova akceleratorskog prstena. 
 
 
 
U samo postrojenje spustili smo se liftom na dubinu od 100 m da bi vidjeli same cijevi akceleratora i detektore.    
 
 
Pogled na detektor 
 
 
 
 
 
 
Posjet me oduševio i u meni stvorio glad za znanosti. Želja mi je jednog dana raditi u tom institutu.  
 
 
Pripremio: Šime Mijač, 7.a
 
 
 

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju