Osnovna škola Ravne njive-Neslanovac Split

Timski rad mogao bi objasniti zašto se kod čovjeka razvio veći mozak, navodi se u rezultatima istraživanja irskih i škotskih znanstvenika.

U usporedbi s precima Homo sapiens je "cerebralni gigant", a tajna velikog mozga možda leži u društvenoj interakciji i zajedničkom radu koji je pomogao čovjeku da preživi, vjeruju znanstvenici.

Na računalnom modelu znanstvenici su simulirali rad ljudskog mozga dozvoljavajući da se razvije mreža neurona kao odgovor na niz izazova koje nosi život u društvu.

Stručnjak za antropolgiju Robin Dunbar sa sveučilišta Oxford koji nije radio na istraživanju kaže da otkriće predstavlja značajni doprinos razumijevanju evolucije mozga.

Skupina kanadskih i američkih znanstvenika je u špilji u SAD otkrila bakterije otporne na anibiotike koje nikad dosad nisu bile u kontaktu s ljudima.

Bakterije su otkrivene u saeznoj državi New Mexico, a bile su izolirane 4-7 milijuna godina. Neke od baktetrija bile su otporne na čak 14 antibiotika.

Ovo otkriće ide u prilog tvrdnjama da je otpornost na antibiotike drevna prirodna pojava, piše časopis PLoS ONE.

Znanstvenici vjeruju da je rezistencija na aitibiotike dio genetskog nasljeđa te dodaju kako njihovo otkriće ukazuje na postojanje niza antibiotika u prirodi koji bi mogli poslužiti u liječenju trenutno neizlječivih infekcija.

Europski Centar za nuklearna istraživanja (CERN) priopćio je da se elementarne čestice neutrini ipak ne kreću brže od svjetlosti. To je potvrđeno novim ispitivanjem koje je obavljeno u CERN-u, prenijeli su francuski mediji. Objavljivanje rezultata prvobitnih mjerenja u sklopu istraživanja “Opera” uzdrmali su fizičare jer su u suprotnosti s teorijom relativiteta nobelovca Alberta Einsteina te s temeljima moderne fizike.

Pogrešan rezultat izmjeren jesenas u CERN-u bio je posljedica pogreške u mjerenju. Vodeći svjetski znanstvenici kazali su da bi zbog otkrića da se neke subatomske čestice kreću brže od svjetlosti trebalo preispitati postojeće teorije o stvaranju svemira. Da se to potvrdilo, teoretski bi bilo moguće slati informacije u prošlost. Drugim riječima, bilo bi moguće putovanje kroz vrijeme u prošlost.

CERN je u rujnu prošle godine priopćio da su trogodišnja mjerenja pokazala da neutrini razdaljinu od 730 kilometara između talijanskog grada Gran Saso i Ženeve u prosjeku prijeđu za oko 60 nanosekundi brže od svjetlosti, što bi, da je potvrđeno, srušilo Einsteinovu specijalnu teoriju relativiteta. No mjerenja su bila kriva.

Ljudi koji jedu čokoladu nekoliko puta tjedno ili češće imaju prosječno manju tjelesnu težinu od onih koji je ne jedu gotovo nikada, pokazalo je američko istraživanje koje je obuhvatilo oko tisuću osoba.

Znanstvenici s kalifornijskog sveučilišta u San Diegu kažu da njihovo otkriće, objavljeno u časopisu Archives of Internal Medicine, ne dokazuje da dodavanje komadića čokolade dnevnoj prehrani pomaže u mršavljenju, niti da ukupna količina pojedene čokolade ima takav učinak.

No, kažu da je moguće da antioksidansi u čokoladi mogu imati zdravstvene učinke, uključujući niži tlak i kolesterol te manju tjelesnu težinu.

Američki znanstvenici objavili su da je glavni krivac muške ćelavosti protein koji se veže na receptor na stanicama folikula dlake i tako zaustavlja njezin rast, a otkriće otvara put prema zaustavljanju ćelavosti ili čak preokretanju procesa gubitka kose.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Pennsylvaniji analizirali su koji se geni aktiviraju u trenutku kad počinje gubitak kose te su utvrdili da je razina proteina nazvanog prostaglandin D povišena u stanicama folikula dlake na dijelovima glave zahvaćenim gubitkom kose.

U laboratoriju su uzgojeni miševi s visokim razinama proteina i oni su potpuno 'oćelavili', a presađene ljudske dlake prestale su rasti kad im je dodan taj protein.

Dovoljno je misliti

Skupina znanstvenika iz berlinskih inovacijskih laboratorija Autonomos na pragu je razvoja sustava BrainDriver, koji će učiniti da pokreti rukama i nogama kojima upravljamo vozilom postanu suvišni. Vozači će također moći upaliti motor, skrenuti lijevo i desno, ubrzati te usporiti koristeći moždane valove. Drugim riječima, dovoljno je samo misliti ispravno, a sve ostalo odradit će automobil samostalno.

Mozgom uspjeli kontrolirati električni skateboard

Tehnologija koja se prije svega za automobile razvija u Njemačkoj, može biti korisna i u upravljanju drugim prijevoznim sredstvima. Tako je skupina američkih znanstvenika testirala EPOC sustav na električnom skateboardu. Uređaj na glavi prikupljao je električne impulse iz mozga i slao ih u Samsungov tablet, a njegov softver čitao je vozačeve misli i usmjeravao skateboard u smjeru koji je on zacrtao u svojoj glavi. Električni skateboard kontroliran umom uspio je razviti brzinu do 50 kilometara na sat.